Vijesti

Grana na stablu civilizacije

Grana na stablu civilizacije
Međuakademijski sastanak - Francusko-hrvatske akademijske veze tijekom vremena Inserm U-1001, Medicinski fakultet Necker, Sveučilište Renéa Descartesa /Faculté de Médecine, Université R. Descartes, Pariz, Francuska, i MedILS – Mediteranski institut za istraživanje života/Mediterranean Institute for Life Sciences, 21000 Split, Hrvatska Prigodom ovog rijetkog susreta članova dviju nacionalnih akademija, Francuske i Hrvatske, u Parizu, tradition oblige da si uzajamno čestitamo na prošlosti te da se prisjetimo velikana svojih dviju zemalja – giganata na čijim ramenima stojimo i gledamo u budućnost.

Genetska sreca

Genetska sreca
"...Talentovane studente treba tretirati kao biljke – zaliješ ih i pustiš ih na miru da rastu i razviju se u ono što već potencijalno jesu. Ponosan sam kada slušam kako moj bivši đak drži plenarno predavanje na kongresu. Ponosan sam i što mi je sada moj đak direktor laboratorije INSERM u Parizu i ne mešam mu se u posao. Barem mi se tako čini."

Miroslav Radman imenovan vitezom Legije časti - 13 srpnja 2012.

Miroslav Radman imenovan vitezom Legije časti - 13 srpnja 2012.
M. Miroslav Radman, član francuske Akademije znanosti...

Sve vijesti

Citati

After all, science is essentially international, and it is only through lack of the historical sense that national qualities have been attributed to it.

- Marie Curie -

No flash player!

It looks like you don't have flash player installed. Click here to go to Macromedia download page.

Miroslav Radman- Le Monde

 « Napitak » Miroslava Radmana, slobodnog strijelca istrazivanja starenja

 

« Miroslav Radman je kvantno bice" », svijedoci François Taddei, direktor istrazivanja u Insermu. « Ima izvjesna vjerojatnost da bude prisutan na danom mjestu, ali nikada nije tamo gdje ga ocekujete ». Metafora daje ton : Radman je « nepredvidljiv, van svih normi », a njegov zivotni put atipican. « Vi ste uspjeli da ga sretnete ? », zabrinjava se Taddei, koji radi uz Radmana vec 20  godina, najprije na fakultetu znanosti sveucilista Paris-7, a onda na Medicinskom fakultetu Necker i Cochin, sveucilista  Paris-5.

Rendez-vous je konacno uglavljen na Faculté de Médecine de Cochin, krajem jednog jesenskog popodneva. Tu ce biokemicar visokog nivoa, Ariel Lindner, braniti svoju habilitaciju za rukovodjenje doktorata. Predsjednik komisije : « Miro ». Oponasajuci rukama dinamiku proteina, ispituje kandidata na engleskom svojim glasom basa koji rezonira. Svi zadrzavaju dah.

 

U svim udzbenicima biologije

« Miro » ? Ima i umjetnika u ovom znanstveniku, i to puno! Griva boje soli i papra je razbarusena, crni jeans i bijeli polo, Radman, 67 godina, je kondenzat snage i energije, dodirnut finocom i izvjesnom elegancijom.  Vise od 40 godina, traga zdusno za tajnama DNK, probija neumorno misterije evolucije. Njegova otkrica sistema popravka ostecenja u DNK nalaze se u svim udzbenicima moderne biologije : sistem SOS koji omogucava stanicama da odgovore na opasne stresove favorizirajuci mutacije ; i kao u ogledalu, MMR sustav, koji korigira greske u kopiranju DNK.  « Vec s 25 godina, Radman je shvatio, prvi, kako funkcionira sistem koji je on nazvao SOS », objasnjava Taddei.

Povratak na Cochin. Ariel, sretni dobitnik, poziva svoju publiku na pice. Miro slavi. Blage prirode, zavodnik, smije se i nudi da podijeli svoju porciju humora na kartonskom tanjuru. Jednostavnost naslijedjena od djetinjstva. « Kod mene, u Dalmaciji, skupo se placa iskusenje da se pravite vazni. Verbalna okrutnost uzdignuta je na nivo umjetnosti. Treba imati smisao za humor, a ponajvise onaj na vlastiti racun, da bi prezivjeli »**, prica ovaj sin ribara rodjen u Splitu.

 

U lipnju ove godine, njegova je knjiga Nadici nasa bioloska ogranicenja (Plon) izazvala medijsku senzaciju. On pojasnjava kako namjerava razraditi « napitak » protiv korozije koji bi stitio nase stanice od ostecenja koje ide uz starenje. Kako ? Tako sto ce se inspirirati fenomenom otpornosti na stres kojeg je razvila jedna « neunistiva » bakterija sposobna da prezivi extremne radijacije i duge periode isusenja. Taj napitak, nada se istrazivac, bi nam mogao omoguciti zivot u dobrom zdravlju mozda do 150 godina. Radman osniva svoj optimizam na znanstvenim rezultatima od kojih je publiciran samo mali dio. Mozda ce zaskripati neciji zubi.

 

Vizionarski duh

« Radman stalno pokusava da zamislja nezamisljivo. Ima zapanjujuci talent da vidi dalje od drugih.», kaze Taddei. « Ali on je veliki znanstveni - uvijek konfrontira svoje hipoteze kriticnim eksperimentima. Pa ipak, jer mu brzo dosadi da se nalazi na istom putu, stalno se dovodi u opasnost naglim promjenama. A to uplasi brojne ljude. To je njegova ciganska strana… »

 

Da li su instance evaluacije nasih istrazivanja previse plasljive ? Ili je Radmanov projekt previse smion ? « Neko od mojih kolega kazu da je u deliriju», priznaje Profesor Jean-Claude Weill, clan Académie des Sciences. « Drugi kao sto sam ja, koji ga obozavaju, misle da svakako treba pustiti u njegovom deliriju. Ja poznajem Mira vec 30 godina i gajim prema njemu veliko divljenje na znanstvenom planu». Za Huga Aguilaniu, koji 15 godina izucava biologiju starenja, « vrlo je interesantno vidjeti znanstvenika Radmanovog kalibra kako se upusta tim putem ».  « Njegova ideja je vrlo atraktivna.  Radman ima svu suptilnost da otkrije vazne stvari. » A Taddei inzistira : « siguran sam da u njegovim projektima ima dovoljno bogatstva da postigne iznenandjujuce rezultate, koji ce omoguciti velike napretke. »

Drugi vatreni saveznik : Profesor Philippe Even, bivsi dekan Medicinskog Fakulteta Necker, poznat po svojoj beskompromisnosti. « Radman je za mene jedan od rijetkih znanstvenika sposobnih za velika otkrica. I to zato sto je slobodan duh, koji ne slusa prilagodjene glasove nametnute od strane znanstvenih institucija. Velicina jednog otkrica mjeri se iznenadjenjem koje prouzrokuje, kaze François Jacob ! I zato sto Radman pripada kreativnim duhovima koji postavljaju nova pitanja velikih dijapazona. Jer u istrazivanju, osnovna je poteskoca u postavljanju tih inovativnih pitanja. »

Njegove ljudske kvalitete su konsenzualne. « Radman razoruzava svojom dobrotom! Nemoguce je postati njegov neprijatelj. Da li ste uocili njegovu energiju, njegovu slobodu razmisljanja i mladost njegova duha, te njegovu apsolutnu velikodusnost », s entuzijazmom govori Profesor Even. Pa zar nas covjek nema mana ? Philippe Even puca od smijeha : « U totalnom je neredu (bordélique)! Nije Miro odavde, on je zapravo vjecno u barci svog oca, gleda u zvijezde… »

 

 Sastanak s DNK

Nasuprot Medicinskom fakultetu Cochin, sjedimo u kavani, i Radman se intimno opusta. Bez prestanka, akcent nas salje prema dalekom otoku, prema onome drugdje… « Na pocetku sam htio biti biolog mora, bio sam dobar ronilac.. » prisjeca se. Ali sastanak s DNK, s 22 godine, ce promijeniti njegovu sudbinu. O svom djetinjstvu i ribolovu s ocem, Radman prica : « Bio sam njegov veslac na nasem malom drvenom ribarskom brodicu. (…) Milju od obale (…), trebalo je drzati brod na istom mjestu nasuprot beskonacnom broju kombinacija pravaca i brzina vjetra i morskih struja (…). Kompleksnost tog zadatka nije nikada nasla ravnu kasnije u zivotu, pa ni u mojim znanstvenim istrazivanjima ! »*

Tamo gdje brojni izbjegavaju spominjanje svojih predaka, Miro slavi svoje. « Bili su visoke inteligencije i stvarno su se zrtvovali za skolovanje mog brata i mene. Otac mi je bio vrlo impresivan a majka je posjedovala veliku eleganciju duha. Takvi kvaliteti dolaze jasnije do izrazaja kada ste siromasni i neskolovani… »

 

Igra kao motor pokretac

Motori u njegovom zivotu ? Niti pocasti, iako ih ne umanjuje i iako je vec prekriven pocastima, kao Grand Prix Inserm-a 2003. Ni novac za sebe osobno, dok su mu nudili « mostove od zlata » da napusti Francusku. « Trostruku placu za odlazak u Svicarsku i u USA », precizira. « Sto me motivira je igra », tvrdi on. « Kao dijete, igrao sam se stalno, nisam imao igracke pa sam ih sam pravio alatima koje sam sam konstruirao. I u mojoj aktivnosti istrazivaca, nikada nemam utisak da radim vec da se igram !».

Vratimo se na njegov projekt. U doba nezaposlenosti i demografske eksplozije, ali isto tako i galopirajucih troskova zdravstvenog osiguranja, koji bi bio interes da dugo zivimo, cak u dobroj formi ? « Danas umiremo prije nego sto oplodimo steceno znanje. Kratak zivot ljudske vrste koci njenu kulturnu evoluciju ! » smatra Radman. Ni Zragon nije rekao nista drugo : « Vrijeme da naucimo zivjeti, i vec je prekasno ». Ovog puta, Miro ne zeli da pjesnik ima pravo…   

 

Florence Rosier

 

*  Ulomci iz knjige Miroslava Radmana « Nadici nasa bioloska ogranicenja » (Plon, 2011).

 12.11.2011 Le Mond

 

 

Homepage Homepage English English Français Français Hrvatski Hrvatski Facebook Facebook

Miroslav Radman - Molekularna biologija i genetika Znanstvenik - Službena Web stranica